Odred izviđača Sljeme organizirao je posjet Muzeju gljiva
koji se nalazi na adresi Splavnica 2 nedaleko od Trga bana
Jelačića u Zagrebu. Ondje smo vidjeli gljivu pučkog imena
vještičino srce koja smrdi na mrtvu životinju, neobična je izgleda
i nejestiva. Neke su gljive nejestive jer su jako otrovne,
poput zelene pupavke. S takvim gljivama, kao i sa svim
drugim otrovnicama, treba biti oprezan jer se na temelju
poluznanja lako dogodi pogreška koja može biti
kobna za ljudsko zdravlje, pa i sam život.
Odred izviđača Sljeme organizirao je posjet Muzeju gljiva koji se nalazi nedaleko od Trga bana Josipa Jelačića na adresi Splavnica 2 u Zagrebu. Otvoren je utorkom i četvrtkom od 13 do 19 sati, a srijedom, petkom i subotom od 10 do 13 sati. Muzej je osnovao profesor Romano Božac koji je nažalost preminuo 27. veljače 2020. Profesor je taj muzej osmislio još devedesetih godina, ali otvoren je tek 2013. godine.
Kako se tamo nalazi čak 1.600 vrsta gljiva, podijeljene su na jestive, nejestive i otrovne. U Muzeju smo saznali da postoji puno različitih gljiva neobična izgleda, boja, oblika i mirisa. Vještičino srce gljiva je koja smrdi na mrtvu životinju, nejestiva je i neobična izgleda. Neke su gljive nejestive jer su jako otrovne, poput zelene pupavke. S takvim gljivama, kao i sa svim drugim otrovnicama, treba biti oprezan jer se na temelju poluznanja lako dogodi pogreška koja može biti kobna za ljudsko zdravlje, pa i sam život. Sasvim je druga priča s gljivom pod imenom žuti kruh (ime je toj gljivi na engleskom jeziku šumska piletina). Ta je gljiva jestiva kad je mlada, a ima okus piletine.
Žuti kruh, jestiva gljiva kad je mlada. Ima okus po piletini pa joj je ime na engleskom upravo šumska piletina.
Foto: Lucija Jurić, 6. b
Također, zanimljiva je i vodomjerna zvjezdača koja ima oblik hobotnice te Judino uho, gljiva koja raste na stablu a izgleda kao ljudsko uho. Neke gljive proizvode svoje vlastito mlijeko dok određene vrste gljiva rastu iz jaja, npr. zelena pupavka. Smrtno je otrovna, OPREZ!
Neke su gljive smrtno otrovne, kao ovaj primjerak zelene pupavke. >br> Lucija Jurić, 6. b
Zanimljivo je kako određene gljive mogu svijetliti u mraku dok druge znaju biti vrlo opasne tako da mogu „pojesti“ cijelu kuću, pa i cijelu šumu. To se događa zato što određene vrste gljive mogu narasti izrazito velike pa ih zato zovemo najvećim živim organizmima na svijetu. Primjer jedne takve gljive je medna gljiva (Armilaria ostoyae). Ta divovska gljiva jednom se raširila ispod cijele šume Malheur u istočnom Oregonu na gotovo 900 hektara i uništila šumu. Naravno, moramo i spomenuti najpoznatiju lijepu otrovnicu gljivu muharu koju također možete vidjeti u ovom čudesnom muzeju.
To je samo djelić zanimljivosti o gljivama. Želite li o njima doznati više, svakako posjetite Muzej gljiva.
Lucija Jurić, tekst i foto.
