Zanima li vas kakve veze imaju gosti i hrvatska narječja,
otkrit će vam učenici 6. c OŠ Jure Kaštelana koji su za
nastavu Hrvatskoga jezika s ljubavlju pripremali… jela!
Jer ljubav, koja je poveznica za sve i u svemu, snažno
veže zavičaj i hranu. A svi znamo da je gosta ljubazno
i uobičajeno dobro nahraniti ukusnim jelima.
Postoji tajna veza između gostiju i hrvatskih narječja, što vam mogu potvrditi naši šestaši koji su za nastavu Hrvatskoga jezika s ljubavlju pripremali… jela! Jer ljubav, koja je poveznica za sve i u svemu, snažno veže zavičaj i hranu.
Jedan od uobičajenih načina izraziti gostoprimstvo jest ponuditi gosta jelom i pićem. “Fino ugostiti” često znači i pripremiti svojemu gostu ukusna jela. Jedan od izraza kaže da i ljubav dolazi kroz želudac. Kako bilo, hrana je očito snažno povezana s gostoprimstvom.
Naime, na jednom zanimljivu satu Hrvatskoga jezika počeli smo učiti o hrvatskim narječjima. Naučili smo mnogo toga, a ono bitno je da ih ima tri, a to su: štokavsko, kajkavsko i čakavsko. Naučili smo da štokavsko narječje nije isto što i standardni jezik i da ima jako puno čakavskih, kajkavskih i štokavskih zavičajnih govora: koliko mjesta (sela i gradova), toliko govora.
Naučili smo da štokavsko narječje nije isto što i standardni
jezik i da ima jako puno čakavskih, kajkavskih i štokavskih
zavičajnih govora: koliko mjesta (sela i gradova), toliko
govora. I da svaki zavičaj ima neko svoje tipično jelo koje
i vi možete pripremiti… ako imate sve sastojke i ako znate
pročitati recept na zavičajnom govoru!
Da bi sve bilo zanimljivije, uključili smo geografiju u prepoznavanju gdje se koje narječno područje nalazi na karti. Usput smo obradili i razne spomenike napisane na hrvatskim narječjima kao npr: Bašćanska ploča koja je napisana na staroslavenskom jeziku, ali ima elemente čakavice, zatim ćirilična skoro inkunabula (da je objavljena 12 godina prije, bila bi prava inkunabula) Oficij Blažene Djevice Marije i petnaest molitava svete Brigite iz 1512. na dubrovačkoj štokavštini, čakavska latinična Šibenska molitva itd.
Stela i Fran, autori članka, pokazuju što su donijeli sa svojeg hrvatskog stola.
Foto: Antonio Dimić, 6. c
Nakon svih lekcija, na red je došlo ono što nas je naviše razveselilo, zadatak „Za hrvatskim stolom”. Jednostavno i slasno. Trebali smo napraviti jelo prema receptu pisanom na narječju po izboru koji se nalazi u čitanci Hrvatska riječ 6. Morali smo pokazati da smo sposobni pročitati tekst na zavičajnom govoru, razumjeti ga i postupiti prema narječnoj uputi. Pritom smo morali naglas pročitati narječni tekst i ponuditi njegov “prijevod” na standardni jezik.
Šape, fanjki, tački i šufnudle, samo su neki od naziva ukusnih zavičajnih jela.
Iako je zadatak bio izborni (tko hoće), gotovo je cijeli razred zasukao rukave i napravio neko ukusno jelo. Neki su zadatak uspjeli napraviti iz prve, a nekima je trebalo nekoliko pokušaja. Oni hrabri i odlučni predstavili su svoje jelo pred cijelim razredom i još dobili i nagradnu ocjenu.
To je bio jedan od zanimljivih načina kako učenje Hrvatskoga jezika može biti jako zabavno. I ukusno!
Stela Videk i Fabijan Martinec 6.c, foto: Antonio Dimić, 6. c
